Abstract
Požari su oduvek predstavljali ozbiljan izvor ugrožavanja bezbednosti ljudi i njihove imovine. Pored preduzimanja svih preventivno-tehničkih mera i radnji, potrebno je i unaprediti bezbednosnu kulturu ljudi. Iz tih razloga, autori u radu iznose rezultate kvantitativnog istraživanja percepcije građana o požarima u stambenim objektima na području grada Beograda. Cilj istraživanja predstavlja naučna eksplikacija uticaja demografskih i socio-ekonomskih karakteristika građana na nivo percepcije rizika o požarima. Višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, anketirano je 322 ispitanika u periodu od početka do kraja jula 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je nivo percepcije verovatnoće nastanka požara najniži za period od godinu dana (M=2.12), zatim za period od pet godina (M=2.26), a najviši za period od 10 godina (M=2.35). Ocena individualne pripremljenosti iznosi M=2.77, zatim lokalne zajednice M=2.79 i na kraju države M=3.42. Kada je reč o posledicama, najviše ispitanika ističe da bi im požar mogao prouzrokovati materijalne posledice (M=2.77), zatim povrede (M=2.49) i na kraju gubitak života (2.00) itd. Polazeći od dobijenih rezultata, potrebno je koncipirati strategije i kampanje usmerene ka podizanju nivo pripremljenosti građana za reagovanje u takvim situacijama.
| Titel in Übersetzung | Examination of Risk Perception of Fires in Residential Buildings - Demographic and Socio-Economic Influencing Factors |
|---|---|
| Originalsprache | undefiniert/unbekannt |
| Seiten (von - bis) | 82-98 |
| Seitenumfang | 17 |
| Fachzeitschrift | Војно дело : интердисциплинарни научни часопис / Института за стратегијска истраживања |
| Jahrgang | 2018 |
| Ausgabenummer | Vol. 70, Issue 5 |
| DOIs | |
| Publikationsstatus | Veröffentlicht - 2018 |
| Extern publiziert | Ja |
Dieses zitieren
- APA
- Author
- BIBTEX
- Harvard
- Standard
- RIS
- Vancouver